"Žuti zidni papir", napisao Charlotte Perkins Stetson, istražuje stavove liječnika prema ženama i duševne bolesti u kasnom 19. stoljeću. Stetson, koji je sam bio tretiran s kontroverznim "Rest Cure", stvorio dr. Weir Silas Mitchell, našao se bijesan na njen tretman. Žene su bile slabe i neprestano nervozne, osobito u medicinskoj zajednici, koja je u velikoj mjeri zanemarivala stvarne duševne bolesti i borbe kao što je postpartumna depresija. Stetson (kasnije Gilman) postao je prvak za feminizam i žene se sele u karijere i uloge izvan svojih domova. U svojem najupečatljivijem djelu, "The Yellow Wall-paper", Stetson istražuje teme roman za svoje vrijeme, uključujući duševnu bolest, liječenje žena u braku i medicini te važnost emocionalnog izražavanja i slobodne misli.
Charlotte Perkins Stetson se 1884. oženio s Charlesom Walterom Stetsonom, a nakon rođenja njihove kćeri Katharine 1885. godine, Charlotte je podvrgnuta poslijeratnoj depresiji. U to je doba vidjela dr. Weir Silas Mitchell, istaknuti neurolog, koji joj je propisao "ostatak lijeka" za njezinu bolest. Tijekom ovog tretmana, Charlotte nije dopušteno napustiti svoj krevet, hraniti se ili se čak okrenuti u krevetu. Liječenje je trajalo 6-8 tjedana, a Charlotte je čuvao dnevnik njezine bijede. Dok je dr. Mitchell vjerovao da je lijek bio bitka i volje, lijek je gotovo uvijek bio dodijeljen ženskim pacijentima i stavio ih je u poziciju potpunog podnošenja svojim muškim liječnicima, supružnicima i članovima obitelji. Tijekom tog vremenskog razdoblja, žene su vidjele kao slabije i krhke, pa su stoga njihovi umovi također trebali jačati. Charlotte Perkins Stetson je toliko ljutila liječenje koje joj je dr. Mitchell propisao da ga je završila u svojoj kratkoj priči "The Yellow Wall-paper" i šaljući mu kopiju nakon objavljivanja. Učenici mogu pročitati više o "The Rest Cure" i stavovima prema ženama u medicini na sljedećim resursima:
