Do kraja Drugog svjetskog rata, savezničke sile su izdržale i osvojile jedan od najskupljih ratova u povijesti. Desetine milijuna, i boraca i civila, poginulo je, veliki dijelovi Europe ležali su u ruševinama, a moć atomskog naoružanja bila je oslobođena. Mnogi su tražili mir i priliku da počnu rekonstruirati svoje domove, narode i živote. Međutim, mir koji će uslijediti bio bi nesavršen.
Dvije zemlje bi se popele na svjetske supersile: SAD i Sovjetski Savez. Jedno utemeljeno na načelima demokracije i kapitalizma, drugo, nacije rođene iz ideologija Karla Marxa i komunističkih teorija. Oboje bi se borili za moć, položaj i kontrolu globalnih pitanja. Rezultat je bio ideološki rat: Hladni rat.
Bivši saveznici protiv Osovine, SAD-a i SSSR-a našli su se u sukobu čak i prije konačnih snimaka rata. Europa je zrela za preoblikovanje, a obje su zemlje nastojale diktirati tu transformaciju. Posljedica su bila desetljeća ratova na proxy, propagande, špijunaže, svemirskih, nuklearnih i konvencionalnih utrka oružja, te općeg nepovjerenja između Istoka i Zapada. Događaji koji definiraju Hladni rat ostavili su neizbrisiv trag na globalnim pitanjima od kraja Drugog svjetskog rata, do pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Uz pomoć aktivnosti u ovom planu, učenici će moći objasniti, analizirati, ilustrirati i izvući zaključke o tome kako su se događaji odvijali nakon Drugog svjetskog rata, te što događaji, brojke i ideje definiraju Hladni rat.