Werner Heisenberg bio je njemački fizičar koji je bio jedan od najznačajnijih pionira kvantne mehanike i dobio Nobelovu nagradu 1932. Njegov najveći doprinos fizici bio je razvoj matrične mehanike i načelo nesigurnosti.
Werner Heisenberg rođen je 5. prosinca 1901. u Würzburgu, Njemačka. Heisenberg je studirao matematiku i fiziku na Sveučilištu u Münchenu. Diplomirao je 1923. na hidrodinamiku.
Razvio je način opisivanja kvantne mehanike pomoću matrica. On je riješio problem podignut kao Bohr model elektrona orbiti nisu se podudaraju s promatranim spektralne linije većih atoma od vodika. Nedugo nakon što je Heisenberg stvorio metodu opisivanja kvantne mehanike, Erwin Schrödinger stvorio je još jednu metodu nazvanu wave mehanika. Ta je metoda bila poželjna među tadašnjim fizičarima.
Godine 1927. Heisenberg je izradio rad pod nazivom "O perceptivnom sadržaju kvantne teoretske kinematike i mehanike", dok je u Bohru u Kopenhagenu. U ovom radu, Heisenberg je iznio prvu verziju svog najutjecajnijeg djela, načelo nesigurnosti. Ovo načelo je temeljna ideja kvantne mehanike; ona tvrdi da točno ne možemo poznavati položaj i brzinu čestice. Dobitnik je Nobelove nagrade 1932. godine "za stvaranje kvantne mehanike".
Heisenberg je odigrao važnu ulogu u njemačkoj istraživačkoj skupini nuklearne fisije tijekom Drugog svjetskog rata. Vodio je skupinu drugih fizičara u misiji za nuklearno oružje. Grupa nikada nije uspjela.
Werner Heisenberg je umro 1. veljače 1976. u dobi od 74 godine.
"Ono što promatramo nije sama priroda, već priroda izložena našoj metodi ispitivanja."
"Prirodna znanost, ne samo opisuje i objašnjava prirodu; to je dio međusobnog djelovanja prirode i nas samih. "
"Stručnjak je netko tko zna neke od najgore pogreške koje se mogu napraviti u svom predmetu i kako ih izbjeći".
Heisenbergov princip nesigurnosti kaže da je nemoguće istovremeno točno odrediti položaj i impuls čestice. Što preciznije mjerimo jedno, to manje možemo znati o drugom.
Princip nesigurnosti je važan jer pokazuje granice onoga što možemo znati o sitnim česticama poput elektrona, mijenjajući način na koji znanstvenici razumiju i proučavaju kvantni svijet.
Zbog Principa nesigurnosti, mjerenje položaja ili impuls atoma uvijek uključuje neku nesigurnost, čineći nemogućim da dobijemo savršeno točan prikaz ponašanja atoma.
Werner Heisenberg, njemački fizičar, uveo je Princip nesigurnosti 1927. godine, što je postao ključni koncept u kvantnoj mehanici.
Jedan primjer je mjerenje elektrona u atomu: ako vrlo dobro znamo njegov položaj, gubimo sigurnost u to koliko brzo se kreće, i obrnuto. To je zbog granica koje opisuje Heisenbergov princip.