Callisto je jedan od Galilejskih mjeseci Jupitera koji je Galileo Galilei otkrio 1610. godine. Kalisto je vrlo geološki neaktivan i površina je prekrivena mnogim kraterima.
Callisto je treći najveći mjesec u našem Sunčevom sustavu nakon Ganymedea i Titana, te Jupiterovog drugog najvećeg mjeseca. Otkrio ga je Galileo Galilei 1610 zajedno s još tri mjeseca poznata kao Galilejski Mjesec. Ovo je otkriće bilo važno jer je u konačnici promijenilo naše razumijevanje strukture svemira, daleko od geocentričnog modela do heliocentričnog modela.
Callisto ima više kratera od bilo kojeg drugog tijela u našem Sunčevom sustavu. Cijela je površina prekrivena dokazom utjecaja. Mjesec je također vrlo geološki neaktivan, što znači da su ti krateri ostali nepromijenjeni. Smatra se da je Kalistojev sastav glavni kamen materijal i led. Njezina je atmosfera tanka i gotovo u cijelosti sastavljena od ugljičnog dioksida.
Callisto je izvorno nazvan Jupiter IV i preimenovan je nekoliko godina kasnije. Mjesec je dobio ime po ljubitelju grčkog boga Zeusa. Callisto je bio nimf i kći kralja Lycaona. Svi Galilejski mjesovi nazvani su po Zeusovim ljubavnicima.
Pioneer 10 i 11 misije nisu otkrile veliku količinu novih informacija. Voyagerove misije dovršile su letjelice, i 1979. godine. Ove svemirske letjelice uspjele su snimati slike polovine površine Mjeseca. Kasnije, misija Galileo, koja je proveo osam godina u orbiti oko Jupitera, uspjela je sliku cijele površine. Callisto je identificiran kao moguće mjesto za ljudsko istraživanje u budućnosti. Znanstvenici misle da bi mjesec mogao biti izvediv izbor zbog nedostatka geološkog djelovanja i da njegova udaljenost od Jupitera smanjuje količinu zračenja s planeta.
Callisto je jedan od najvećih Jupiterovih mjeseca i treći najveći mjesec u našem Sunčevom sustavu. Poznat je po svojoj snažno krateriranoj površini i smatra se jednim od najstarijih krajolika u svemiru.
Callisto je otkrio Galileo Galilei 1610. godine, zajedno s još tri velika Jupiterova mjeseca. Ta otkrića su pomogla u potvrdi ideje da se sve ne vrti oko Zemlje.
Callistova površina prekrivena je kraterima jer nije doživjela značajne geološke promjene milijardama godina, očuvavši drevne tragove udara i čineći je jednim od najkrateriranijih objekata u Sunčevom sustavu.
Callisto se razlikuje od ostalih galilejskih mjeseci po tome što ima vrlo staru, ledenu i krateriranu površinu, dok drugi, poput Europe i Io, pokazuju više znakova geološke aktivnosti poput vulkana ili preoblikovanja površine.
Vjeruje se da Callisto vjerojatno ne može podržavati život zbog nedostatka značajne atmosfere i geološke aktivnosti, iako može imati podzemni ocean ispod ledene kore.