Teme, simboli i motivi oživljavaju kada koristite storyboard. U ovoj aktivnosti učenici će prepoznati teme i simbole iz priče i podržati svoje izbore s pojedinostima iz teksta.
Mentalna bolest je istaknuta tema priče, pri čemu se pripovjedač tretira za ono što je najvjerojatnije postpartumna depresija, ili nešto slično. Budući da je pripovjedač izoliran kako bi se bolje izliječio, ona je prepuštena njezinoj mašti dok dnevno gleda na pozadinu. Ne liječi se suvremenim metodama medicine, gdje su propisani propisi i lijekovi; Umjesto toga, spirala se dublje u njezin vlastiti um i njezina duševna bolest pogoršava. Priča ističe nevolje psihički bolesnih, osobito tijekom tog razdoblja u kojem je medicina tražila emocionalnu i moralnu snagu kao odgovor na tjelesne bolesti.
Charlotte Perkins Stetson se žestoko nije slagao s liječenjem žena, pogotovo onih koji pate od duševnih bolesti, medicinskim poljem koje je dominirao muškarcima. Naglašava to s pripovjedačem, koji je izoliran od prijatelja i druge obitelji, a ona se ne očekuje da uopće prizna svoje osjećaje ili stanje. Njezin muž i drugi liječnici u to vrijeme propisuju "Liječenje za odmor" koju je razvio dr. Silas Weir Mitchell (koji se navodi u priči), što zapravo još više pogađa simptome mentalne bolesti. Posebno za žene, osjećali su se krivima za "nevidljivu bolest", a njihova navodna inferiornost prema muškarcima bila je istaknuta zbog njihove nesposobnosti za liječenje umova kroz samu volju.
Jedan od temelja suvremene psihologije je slobodni izraz emocija i misli u istraživanju stvari koje zabrinjavaju pacijenta. Naručitelj, međutim, ne mora ni razmišljati o svom stanju, prema njezinu mužu, i ona joj nije dopušteno izraziti svoje osjećaje u časopisu, ali to ipak u tajnosti čini. To uzrokuje snažnu krivnju pripovjedača, ali i osjećaj slobode i tereta koji se podiže s ramena. Prepoznavši njezine osjećaje, možda je vrlo dobro odvojila spuštanje u ludilo duže nego što bi to mogla slijediti strogo.
Žuta tapeta i obrazac u vrtiću na vrhu u početku su ogorčeni, čak i odvratni, pripovjedaču. Uzorak je bijesan. Kao što tjedni i njezina izolacija nose, međutim, na kraju joj opsjednutost pozadina invades joj osjetila i njezin um. Tapeta je s vremenom simbolizira zarobljenu ženu unutar pripovjedača koji je zaista bolestan i potreban za pomoć, ali muškarci muškarci muče kao slabi i nervozni. Na kraju, pozadina utjelovljuje njezin mentalni slom kad narrator konačno oslobađa ženu iza pozadine, a njezina se svijest isprepliće s zamišljenom ženom. U njezinu slomu, pripovjedač u konačnici nađe slobodu
Skriven dnevnik koji pripovjedač čuva dok njezin muž ne traži postaje izvorom slobode misli i izražavanja za pripovjedača, kojemu je rečeno da čak ne razmišlja o njezinu stanju zbog straha da će opterećivati um i previše. To je mjesto gdje može izraziti svoje strahove, njezinu krivnju i ljutnju prema mužu i njezinim liječnicima radi liječenja koja joj ne pomaže, ali još gore. To je također mjesto gdje može izraziti svoju frustraciju na njezinu izoliranost od obitelji i prijatelja.
Narrator se usredotočuje na razlike koje vidi i doživljava u kući tijekom dana i na mjesečevim večerima. Sam vrtić dobiva puno sunčevih svjetlosti iz svih kutova tijekom dana, i to je kao sunce kreće po sobi da pripovjedač vidi promjene u uzorcima na pozadinu. Na mjesečini, uzorak postaje poput rešetki, skrivajući zarobljenu ženu. Danju, žena iza sebe je podložna i tiha, poput pripovjedača; No noću se budi i trese barove kako bi pobjegli, baš kao i unutarnji nemir i bolest pripovjedača.
(Ove su upute potpuno prilagodljive. Nakon što kliknete "Kopiraj aktivnost", ažurirajte upute na kartici Uredi zadatka.)
Izradite ploču scenarija koja identificira ponavljajuće teme u "The Yellow Wall-paper". Ilustrirajte primjere svake teme i napišite kratki opis ispod svake ćelije.
Begin by connecting the story’s themes to students’ own experiences or current events. This helps make abstract ideas more relatable and encourages participation.
Prompt students to cite specific passages or images from the text that illustrate each theme. Having students back up their ideas fosters critical thinking and deeper understanding.
Assign students to small groups and ask them to discuss and list examples of themes, symbols, or motifs. Collaborative learning helps students build on each other’s insights.
Have students create drawings, diagrams, or digital storyboards showing how themes and symbols appear in the story. Visual activities engage different learning styles and strengthen retention.
Ask students to write a brief reflection on how one theme from the story connects to their own lives or society today. This step encourages personal connection and synthesis of ideas.
The main themes in 'The Yellow Wallpaper' include mental illness, particularly post-partum depression, the treatment of women in marriage and medicine, and the importance of emotional expression and free thought. The story critiques the oppressive medical practices of the era and highlights the impact of isolation on mental health.
The yellow wallpaper symbolizes the narrator’s deteriorating mental state and her sense of entrapment. As her obsession with the wallpaper grows, it comes to represent both her inner turmoil and the struggle of women to break free from societal constraints.
The diary serves as a crucial outlet for the narrator’s emotional expression and free thought. It provides her with a secret space to voice her fears, frustrations, and resentment toward her treatment, offering a sense of freedom that is denied in her daily life.
The story highlights the mistreatment of women by the male-dominated medical field. It criticizes outdated practices like the 'Resting Cure,' which ignored women's voices and often worsened mental health, showing how societal attitudes contributed to women’s suffering.
Students can identify themes and symbols by analyzing key passages, looking for repeated images (like the wallpaper, diary, and light/dark), and considering how these elements reflect the narrator’s experiences and the story’s main messages.