Za ovu će se aktivnost od studenata zahtijevati da razmišljaju kao povjesničar i stvaraju dokument. Korisni savjet prije nego što ova aktivnost započne je vođenje razredne rasprave usredotočene na sljedeće pitanje: "Kako povjesničari otkrivaju prošlost?" Ova diskusija omogućit će studentima dijeljenje brojnih mišljenja koja će rezultirati time da student spominje dokument, artefakt, govor, fotografija itd.
Pomoću karte pauka učenici će dokumentu donijeti pet osnovnih povijesnih pitanja i predstaviti svoje razumijevanje njegove važnosti . Studenti bi trebali odabrati povijesni dokument ili govor koji će poslužiti kao vizualno pomagalo za njihove apstraktne pisane odgovore. Fokus ovog zadatka je da studenti razmisle o pitanjima koja su povjesničari ključni za postavljanje prije nego što započnu povijesnu istragu. Za svako pitanje učenici moraju opisati zašto smatraju da je ta pitanja važno postaviti. Pitanja koja bi trebalo koristiti za ovu aktivnost su:
(Ove su upute potpuno prilagodljive. Nakon što kliknete "Kopiraj aktivnost", ažurirajte upute na kartici Uredi zadatka.)
Upute za učenike
Izradite paukovu kartu koja prikazuje važnost pitanja koja treba postaviti pri pronalaženju dokumenta.
Podučavanje učenika kako procijeniti pouzdanost izvora razvija kritičko razmišljanje i priprema ih za dublju analizu. Koristite stvarne primjere kako bi ova vještina bila zanimljiva i relevantna.
Započnite s svakodnevnim izvorima, poput vijesti, objava na društvenim mrežama ili udžbenika. Pitajte učenike kojima vjeruju i zašto, pomažući im da povežu pouzdanost sa svakodnevnim životom.
Prikažite dokument i glasno razmišljajte dok provjeravate zaujatost autora, datum nastanka i svrhu. Istaknite crvene zastavice i pouzdane značajke, čineći vaš proces transparentnim.
Osigurajte mješavinu pouzdanih i sumnjivih dokumenata. Neka učenici rade zajedno na prepoznavanju zaujatosti, nedostajućih informacija ili potkrijepljujućih detalja, te podijele svoje zaključke s razredom.
Razvijte kontrolnu listu pouzdanosti s pitanjima poput: Tko je autor? Postoji li dokaz o zaujatosti? Mogu li se provjeriti činjenice? Postavite je u svoju učionicu ili je dodajte u bilježnice učenika za buduću uporabu.
Izvoreći povijesni dokument znači ispitati odakle dolazi, tko ga je stvorio i u kojem je kontekstu nastao. U razredu to pomaže učenicima razmišljati poput povjesničara, postavljajući pitanja o podrijetlu dokumenta, njegovoj svrsi i pouzdanosti prije donošenja zaključaka.
Za pomoć učenicima analizirati primarne i sekundarne izvore, koristite vodeća pitanja poput tko, što, kada, gdje i zašto. Potaknite ih na stvaranje vizualnih alata, poput paukova mapa, te raspravu o povijesnom kontekstu, perspektivi autora i razlozima za nastanak dokumenta.
Pet osnovnih pitanja su: Tko je stvorio dokument? Što se događalo u to vrijeme? Kada je dokument nastao? Gdje je nastao? Zašto je nastao? Ova pitanja pomažu učenicima kritički procijeniti izvore.
Paukova mapa je grafički organizator koji učenicima omogućava vizualno razlaganje ključnih pitanja o dokumentu. Mapiranjem tko, što, kada, gdje i zašto, učenici bolje razumiju važnost i kontekst povijesnih izvora.
Razumijevanje konteksta pomaže učenicima shvatiti zašto je dokument nastao, što je utjecalo na njegov sadržaj i koliko je pouzdan. Ova kritička vještina razmišljanja ključna je za autentičnu povijesnu analizu i izbjegavanje pogrešnih tumačenja.